Podsetnik o Kosovu i Metohiji
 

Savezna Republika Jugoslavija i Republika Srbija su svojim ustavima definisane kao drzave ravnopravnih gradjana. Prava pripadnika nacionalnih manjina u SRJ su zagarantovana i u skladu su sa medjunarodnim dokumentima iz ove oblasti, kao i sa Okvirnom konvencijom Saveta Evrope o zastiti nacionalnih manjina, koju Vlada Srbije i SRJ u celini prihvataju i postuju.

Problem na Kosovu i Metohiji proizilazi iz cinjenice da se mnoga od ovih prava ne koriste i iz cinjenice da se obaveze pripadnika nacionalnih manjina, koje proizilaze iz clanova 20. i 21. Konvencije Saveta Evrope, a podrazumevaju lojalnost pripadnika nacionalnih manjina prema drzavi u kojoj zive, ne izvrsavaju.

Razlog ovakvom ponasanju dela pripadnika albanske nacionalne manjine nalazi se u strahu izazvanom pretnjama i ucenama lidera separatizma i terorizma. O tome nedvosmisleno svedoci cinjenica da su vise od polovine zrtava terorista na Kosovu i Metohiji pripadnici albanske nacionalne manjine. Njihov je jedini "greh" sto su ispoljavali lojalnost prema Srbiji kao svojoj drzavi.

Vlade SRJ i Republike Srbije ne mogu biti odgovorne za nekoriscenje Ustavom i zakonima garantovanih prava.

Separatisticko rukovodstvo javno je proklamovalo otcepljenje Kosova kao svoj cilj. Ono time ignorise stavove svih vaznijih medjunarodnih cinioca da za separatizam nema podrske, da se mora postovati teritorijalni integritet i suverenitet Srbije i SRJ. To rukovodstvo odbija dijalog radi iznalazenja resenja za konkretna pitanja u okviru Srbije - istrajavaju na stavu sve ili nista! U meri u kojoj se region prethodne Jugoslavije, stabilizuje, u kojoj zahvaljujuci i ogromnom doprinosu SRJ, napreduje ostvarivanje Dejtonsko-pariskog sporazuma - separatisticko rukovodstvo, potpomognuto od odredjenih krugova iz inostranstva - cini sve da se proizvodi atmosfera napetosti i nestabilnosti. Na toj osnovi trazi se pritisak na SRJ i internacionalizacija pitanja. U tim okolnostima odredjeni broj ekstremistickih vodja izabrao je terorizam kao sredstvo za ostvarenje svojih ciljeva, a drugi se od njega kao takvog jos uvek nisu ogradili.

U miru i slozi: Vlada Srbije u svojoj politici pravi jasnu razliku izmedju ogromne vecine pripadnika albanske nacionalne manjine koji zive i rade normalno, koji zele da u miru i slozi sa drugim gradjanima Srbije i Jugoslavije ostvaruju svoja legitimna prava - i vodja separatizma koji ih obmanjuju laznim obecanjima, nude zaostajanje, neizvesnost i siromastvo.

Terorizam: U periodu od 1991. godine do 05. marta 1998. godine izvrseno je 200 teroristickih napada (u 1996. godini - 31, u 1997. godini - 55, u 1998.godini - 86). U periodu od 1994. godine, albanski teroristi su 44 puta napali gradjane albanske nacionalne manjine. U 1996. godini ubili su 4, 1997. Godini - 1 i 1998. godini - 5 policajaca. Isto tako 1996. godine ubijeno je 6, 1997. godine - 10, a 1998. godine - 8 civila.

28. februara 1998. godine iz zasede su ubijena 4 policajca, nakon cega je u odbrambenoj akciji likvidirano 16, a uhvaceno i zatvoreno 9 terorista.

05. marta 1998. godine u selu Donje Prekaze likvidiran je teroristicki centar i 25 terorista medju kojima i njihov lider Adem Jasari. Pre napada na bazu terorista, policija je pozvala na predaju i trazila da svi civili, zene i deca napuste bazu. Na poziv se odazvalo tridesetak pripadnika albanske nacionalne manjine.

Jasno je da terorizam i teroristi nemaju niceg zajednickog sa interesima pripadnika albanske nacionalne manjine, vec da toj manjini nanose ogromnu stetu, patnje i direktne zrtve.

Demonstracije: 02. marta u Pristini nisu bile mirne sto se jasno videlo i na TV snimcima (bacanje kamenica, razbijanje prozora), nisu bile prijavljene iako je to zakonska obaveza (verovatno zbog bojkota drzavnih institucija ili upravo radi izazivanja reakcije policije). I sto je takodje bitno - to su bile demonstracije u odbranu terorizma i separatista. Da li je policija u svakom detalju postupila kako treba - stvar je nadleznih organa u Srbiji da ocene, a ne nekoga sa strane. Ko odredjuje u drugim drzavama koliko ce konja, pasa, smrkova, suzavca i drugih sredstava biti upotrebljeno prema demonstrantima?

Dijalog: Vlada Srbije oduvek je bila i ostaje otvorena da se sva konkretna pitanja u vezi sa polozajem i ostvarivanjem prava pripadnika nacionalnih manjina na Kosovu i Metohiji, kao i u celoj Republici resavaju dijalogom i  unutar Srbije. Ulozeno je dosta napora u trazenju opste prihvatljivih resenja za sprovodjenje Sporazuma o normalizaciji obrazovanja iz 1996. Nakon potpisivanja Sporazuma Rugovi je bilo potrebno 6 (sest) meseci da imenuje svoja 3 (tri) predstavnika u Grupi 3+3.

Osnovno obrazovanje u celini i preko 90% srednjeg obrazovanja na albanskom jeziku, normalno funkcionisu. Sto se Vlade Republike Srbije tice - ne postoje prepreke za punu normalizaciju i fakultetskog obrazovanja. Ona o tome ima pozitivan odnos. (Oko 1.200 pripadnika albanske nacionalne manjine i sada studira na Univerzitetu u Pristini.)

Lokalna samouprava: Pripremljen je predlog novog zakona o lokalnoj samoupravi koji sadrzi mnoga nova resenja ukljucujuci i dvodomni skupstinski sistem na Kosovu i Metohiji, koji sprecava majorizaciju bilo kog dela gradjanstva i garantuje ravnopravnost u odlucivanju o mnogim pitanjima od znacaja za razvoj i za podizanje kvaliteta zivota svih gradjana bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost. Cinjenica je da veliki broj pripadnika albanske nacionalne manjine nema primedbi na svoj status u Srbiji i Jugoslaviji bez obzira da li zivi na Kosovu i Metohiji ili drugim mestima (na primer: oko 80.000 gradjana, pripadnika albanske nacionalne manjine, normalno zivi i radi u Beogradu).

Pravo na negovanje etnickog identiteta, jezika, kulture i tradicije - zagarantovano je pripadnicima svih nacionalnih manjina, ukljucujuci pripadnike albanske nacionalne manjine na Kosovu i Metohiji.

Na Kosovu i Metohiji kao i u citavoj Srbiji i Jugoslaviji zagarantovana je puna ravnopravnost gradjana u privredjivanju u privatnom i javnom sektoru - pravo vlasnistva, ravnopravnost u zaposljavanju, u ostvarivanju prava u zdravstvu, obrazovanju, kulturi, veroispovesti i medijima.

Mediji: Pravo na informisanje na maternjem jeziku, nacionalnih manjina, medju kojima i albanskoj, garantovano je Ustavom i zakonima. Na Kosovu i Metohiji u ovom casu izlaze 52 dnevna i nedeljna lista, i drugih periodicnih publikacija na albanskom jeziku, sa preko 2,5 miliona primeraka godisnjeg tiraza, sto predstavlja veci tiraz nego sto to ima cela Albanija.

Pripadnicima nacionalnih manjina garantovano je i pravo na besplatno osnovno obrazovanje na maternjem jeziku. Albanskoj takodje.

Pogresne predstave: Na osnovu izlozenog jasno se vidi da su predstave koje stvaraju i sire pojedini mediji i krugovi (lobiji) da su na Kosovu i Metohiji navodno ugrozena prava pripadnika albanske manjine, apsolutno lisene svakog osnova. One imaju jedan cilj - da podstaknu i ostvare secesiju. Neprimerene formulacije u poznatom anti-srpskom i anti-jugoslovenskom stilu pojedinaca, su jos jedna ilustracija dugorocnog angazmana na podrsci separatizmu i terorizmu na Kosovu i Metohiji, kao i kontinuiranog delovanja na ugrozavanju teritorijalnog integriteta Srbije i SRJ.

Narkomafija: Proizvodnja laznih vesti, kao i separatizam i terorizam na Kosovu i Metohiji, obilato se finansiraju iz prihoda albanske narkomafije. Pojedinim politicarima, lobijima, PR firmama, pojedinim medijima - nista ne smeta sto je novac koji dobijaju, zaradjen na stetu zdravlja mladih Evrope, SAD i Kanade.

Aktuelno stanje: Policija obavlja svoje redovne duznosti cuvanja javnog reda i mira. Apsolutno su neistinite tvrdnje da se policija u svom delovanju svetila, zlostavljala i ubijala civile, silovala zene - i slicne izmisljotine. Uvek je delovala defanzivno postujuci zakon i pravila sluzbe.

Situacija na Kosovu i Metohiji je mirna i pod kontrolom. Normalno funkcionisu sve privredne, drustvene, saobracajne i druge delatnosti. Nema nikakvih vanrednih pokreta vojske niti mobilizacije. Njen je zadatak - bezbednost granica kao i svuda u svetu.

Ne postoje nikakve opasnosti od destabilizacije. Akcije policije bile su vezane za uski lokalitet Drenice kojeg su teroristi pokusali da pretvore u bazu pod svojom kontrolom. To je sada sredjeno. Lokalitet su 08. marta posetili diplomatski predstavnici oko 40 zemalja i veca grupa stranih novinara. Jasno, postoji mogucnost izolovanog teroristickog napada.

Strani ambasadori i sefovi diplomatskih misija, kao i strani novinari mogli su se uveriti, putujuci Pokrajinom da nigde nije bilo nikakvih scena, niti znakova koji bi odudarali od stanja normalnog zivota i rada. U samom selu Donje Prekaze, pod dejstvima policijskih snaga, osteceno je samo par kuca, gde je bio centar teroristickog vodjstva i terorista. Posebno je bilo vidljivo da okolne kuce, kao ni ostale u selu, nemaju znakove ostecenja, sto jasno govori da je policija napadala samo teroriste.

Akcijom policije na Kosovu i Metohiji niko i nista nije ugrozeno - osim terorista. Ali, zato je zadrzan javni red i mir i povecana bezbednost svih gradjana.

SRJ i Srbija prihvataju sve odredbe Okvirne konvencije o zastiti nacionalnih manjina, ukljucujuci i stav da su prava pripadnika nacionalnih manjina predmet i medjunarodne saradnje.

Medjutim, SRJ je protiv pokusaja internacionalizacije pitanja Kosova i Metohije i nametanja resenja suprotnih ustavnom uredjenju zemlje i medjunarodnim normama. To je mesanje u unutrasnje stvari Srbije i zato je neprihvatljiva. Primena dvostrukih standarda u odnosu na terorizam je nedopustiva, ako se zeli efikasna borba protiv terorizma kao univerzalnog zla. Pokusaji izjednacavanja teroristickih napada i odbrane od napada terorista, odnosno legitimne akcije policije na njegovom suzbijanju, na zastiti gradjana od terora, odbrani javnog reda i mira predstavlja unosenje konfuzije i podrsku terorizmu sto je nedopustivo i opasno. Nicemu ne vodi prihvatanje ili minimiziranje opasnosti od terorizma na Kosovu i Metohiji navodnim nasiljem policije.

Izjednacavanje terorizma i legitimne akcije policije na njegovom suzbijanju predstavlja namerno unosenje konfuzije i prikrivanje podrske terorizmu i separatizmu.

Sta SRJ ocekuje od drugih zemalja:

- Odlucnu i jasnu osudu terorizma.

- Pritisak na lidere dela pripadnika albanske nacionalne manjine da jasno osude terorizam i da odustanu od javno proklamovanog programa secesije.

- Podrsku principijelnom stavu da se sva konkretna pitanja ostvarivanja prava pripadnika nacionalnih manjina moraju resavati dijalogom u okviru Srbije i u skladu sa medjunarodnim normama, odonosno Okvirne konvencije SE o zastiti manjina koju Vlada Srbije u potpunosti prihvata i postuje.

- Saradnju po pitanjima ostvarivanja prava pripadnika nacionalnih manjina - DA, nametanje resenja sa strane i mesanje u suverene poslove Srbije i SRJ - NE.

- Odbijanje metoda dezinformacije, vestackog podizanja napetosti, primene dvostrukih standarda, pokusaja internacionalizacije i nametanja resenja sa strane.

- Podrsku SRJ kao konstitutivnog faktora mirovnog procesa, stabilnosti i razvoja u regionu, normalizaciju statusa u medjunarodnim politickim, ekonomskim i finansijskim organizacijama.