/ Najstariji likovni prikaz Zemuna/

www.zemun.co.yu_logo.jpg (8109 bytes)

zanimljivosti.JPG (8203 bytes)



Najstariji likovni prikaz Zemuna


U antici je Zemun,tadasnji Taurunum,oznacen na nekoliko geografskih karata,od kojih su najznacajnije ona koju je izradio Klaudije Ptolomej sredinom II veka (zanimljivo je da je na njoj kao ime grada navedeno "Taurunum",sto je najverovatnije posledica omaske),zatim takozvana Tabula Peutingeriana,rimska vojnoputna karta iz IV veka (tu je grad imenovan "Tauruno") i Teodosijeva tabla,takodje iz IV veka.

Dugo vremena posle antike nemamo gotovo nikakvih pomena Zemuna, ciji se naziv ponovo javlja cesce tek od XI veka.U XV veku Zemun je predstavljen i na nekoliko znacajnih geografskih karata. U nacionalnoj biblioteci u Parizu cuva se jedinstveni primerak karte italijanskog porekla iz sredine XV veka,neka vrsta "tabular pictar",na kojoj su prikazane sve tvrdjave Balkana i susednih oblasti,medju njima i Zemun.Na karti sveta "Il Mappamondo" italijanskog geografa fra Maura, radjenoj od 1447. do 1459. godine ucrtan je i grad Xemila,najverovatnije Zemun.Firentinski kartograf FRancesko Roseli,koji je od 1476. do 1484. godine boravio na dvoru ugarskog vladara Matije Korvina,na svojoj karti Balkanskog poluostrva iz oko 1480. godine ucrtao je i Zemun pod tim imenom i oznacio ga crtezom male tvrdjave. To bi bila najznacajnija kartografska predstavljanja Zemuna od vremena antike,a prikazi ovog grada u kasnijim periodima su redovna pojava.

Do skora se medjutim smatralo da prvi likovni prikaz Zemuna potice tek s pocetka XVII veka,odnosno iz 1608. godine kada je nastao cuveni akvarel Maksimilijana Prandstetera sa predstavom turskog Zemuna. Tek posle drugog svetskog rata,sezdesetih godina,istrazivanja naseg poznatog naucnika Glise Elezovica u turskim arhivama obelodanili su da je najstariji likovni prikaz Zemuna mnogo stariji i da potice s pocetka XVI veka.

zem_tvrdjava.jpg (26491 bytes)

U pitanju je jedna turska slika radjena na svili,na kojoj su prikazani Beograd i okolne tvrdjave,medju njima i Zemun.Mada nevesto radjena slika je izvanredno realna i predstavlja likovni izvor od prvorazredne vaznosti.Po svemu sudeci sluzila je kao plan prilikom jednog od turskih pohoda na Beograd,a u prilog takvoj tvrdnji idu i propratni tekstovi na slici.

Ovaj dragoceni spomenik,na zalost,nije datiran,pa su mnogi naucnici izneli razlicita misljenja o godini u kojoj je nastao,ali je najverovatnije u pravu Glisa Elezovic kad kaze da se u zapisima na slici "govori u proslosti o dogadjajima iz 1456. godine,pa ne moze biti sumnje da slika predstavlja Beograd u vreme turskog napada 1521. godine".Kao sto je poznato,tom prilikom Turci su zauzeli Zemun i Beograd,a Zemun su,sa jednim kracim prekidom,drzali sve do 1717. godine.

Na turskoj slici o kojoj je rec zemunsku tvrdjavu cine dva zidna pojasa poligonalne trase sa 17 kula.Prostor izmedju spoljnjeg i unutrasnjeg bedema pregradjen je zidovima da bi se ogranicio prodor neprijatelja u slucaju upada, a na tim pregradnim zidovima vide se vrata za komuniciranje branilaca. Na jednom delu spoljnjeg zida naslikan je rov.Slika pokazuje dva topa,po svoj prilici turska,koji dejstvuju na tvrdjavu iz pravca zapada,a tvrdjavski topovi su okrenuti ka njima i takodje predstavljeni u dejstvu.Ispod zemunske tvrdjave su naslikana tri mala ostrva,a na jednom od njih je i neka vrsta malog utvrdjenja koje dejstvuje protiv turske recne flote.Nesto dalje uz Dunav predstavljena je borba na vodi i to iskljucivo brodskom artiljerijom.Ispod bedema pored drveca,nalazi se turski tekst koji obelezava baste i vinograde oko Zemuna: "Zeminun dayresindan vaki olan bagin ve bahcalare isaret dur".Ispod severnog bedema pise "Zemun kalasi bu dur"(Ovo je grad Zemun),a ispod ovoga natpisa ispod zgrada u sredini varosi je danas dosta ostecen natpis od koga se moze procitati samo "Goze banost......"(Gospodje....) i cije znacenje nije jasno. Ispod leve ugaone kule spoljnjeg bedema pise "Zemun kalasi cunudi"(Vojska grada Zemuna).Na praznom polju ispod basta,iznad kojih su kuce sa leve strane tvrdjave Zemun,je duzi natpis koji objasnjava da su to kuce na "sremskoj adi", izmedju Dunava i Save.

Ovako utvrdjen Zemun,kakav je prikazan na turskoj slici,u ciju vernost i autenticnost ne treba sumnjat i , nastao je po svemu sudeci za vreme vladavine Matije Korvina,u drugoj polovini XV veka kada je juzna granica Ugarske u celosti snazno utvrdjena.Podaci o tom dobu su oskudni,a zahvaljujuci sacuvanoj slici na svili koja je Turcima sluzila pre svega u vojne svrhe mozemo sa mnogo realnosti predstaviti izgled Zemuna na prelomu dva izuzetno bitna perioda u istoriji grada.

Branko Najhold


home1.gif (1217 bytes)