Najstariji likovni prikaz Zemuna
U antici je Zemun,tadasnji
Taurunum,oznacen na nekoliko geografskih karata,od kojih su najznacajnije ona koju je
izradio Klaudije Ptolomej sredinom II veka (zanimljivo je da je na njoj kao ime grada
navedeno "Taurunum",sto je najverovatnije posledica omaske),zatim takozvana
Tabula Peutingeriana,rimska vojnoputna karta iz IV veka (tu je grad imenovan
"Tauruno") i Teodosijeva tabla,takodje iz IV veka.
Dugo vremena posle antike nemamo gotovo nikakvih pomena Zemuna, ciji se naziv ponovo
javlja cesce tek od XI veka.U XV veku Zemun je predstavljen i na nekoliko znacajnih
geografskih karata. U nacionalnoj biblioteci u Parizu cuva se jedinstveni primerak karte
italijanskog porekla iz sredine XV veka,neka vrsta "tabular pictar",na kojoj su
prikazane sve tvrdjave Balkana i susednih oblasti,medju njima i Zemun.Na karti sveta
"Il Mappamondo" italijanskog geografa fra Maura, radjenoj od 1447. do 1459.
godine ucrtan je i grad Xemila,najverovatnije Zemun.Firentinski kartograf FRancesko
Roseli,koji je od 1476. do 1484. godine boravio na dvoru ugarskog vladara Matije
Korvina,na svojoj karti Balkanskog poluostrva iz oko 1480. godine ucrtao je i Zemun pod
tim imenom i oznacio ga crtezom male tvrdjave. To bi bila najznacajnija kartografska
predstavljanja Zemuna od vremena antike,a prikazi ovog grada u kasnijim periodima su
redovna pojava.
Do skora se medjutim smatralo da prvi likovni prikaz Zemuna potice tek s pocetka XVII
veka,odnosno iz 1608. godine kada je nastao cuveni akvarel Maksimilijana Prandstetera sa
predstavom turskog Zemuna. Tek posle drugog svetskog rata,sezdesetih godina,istrazivanja
naseg poznatog naucnika Glise Elezovica u turskim arhivama obelodanili su da je najstariji
likovni prikaz Zemuna mnogo stariji i da potice s pocetka XVI veka.

|
U pitanju je jedna turska slika radjena na svili,na kojoj su prikazani
Beograd i okolne tvrdjave,medju njima i Zemun.Mada nevesto radjena slika je izvanredno
realna i predstavlja likovni izvor od prvorazredne vaznosti.Po svemu sudeci sluzila je kao
plan prilikom jednog od turskih pohoda na Beograd,a u prilog takvoj tvrdnji idu i
propratni tekstovi na slici.
Ovaj dragoceni spomenik,na zalost,nije datiran,pa su mnogi naucnici izneli razlicita
misljenja o godini u kojoj je nastao,ali je najverovatnije u pravu Glisa Elezovic kad kaze
da se u zapisima na slici "govori u proslosti o dogadjajima iz 1456. godine,pa ne
moze biti sumnje da slika predstavlja Beograd u vreme turskog napada 1521.
godine".Kao sto je poznato,tom prilikom Turci su zauzeli Zemun i Beograd,a Zemun
su,sa jednim kracim prekidom,drzali sve do 1717. godine.
Na turskoj slici o kojoj je rec zemunsku tvrdjavu cine dva zidna pojasa poligonalne trase
sa 17 kula.Prostor izmedju spoljnjeg i unutrasnjeg bedema pregradjen je zidovima da bi se
ogranicio prodor neprijatelja u slucaju upada, a na tim pregradnim zidovima vide se vrata
za komuniciranje branilaca. Na jednom delu spoljnjeg zida naslikan je rov.Slika pokazuje
dva topa,po svoj prilici turska,koji dejstvuju na tvrdjavu iz pravca zapada,a tvrdjavski
topovi su okrenuti ka njima i takodje predstavljeni u dejstvu.Ispod zemunske tvrdjave su
naslikana tri mala ostrva,a na jednom od njih je i neka vrsta malog utvrdjenja koje
dejstvuje protiv turske recne flote.Nesto dalje uz Dunav predstavljena je borba na vodi i
to iskljucivo brodskom artiljerijom.Ispod bedema pored drveca,nalazi se turski tekst koji
obelezava baste i vinograde oko Zemuna: "Zeminun dayresindan vaki olan bagin ve
bahcalare isaret dur".Ispod severnog bedema pise "Zemun kalasi bu dur"(Ovo
je grad Zemun),a ispod ovoga natpisa ispod zgrada u sredini varosi je danas dosta ostecen
natpis od koga se moze procitati samo "Goze banost......"(Gospodje....) i cije
znacenje nije jasno. Ispod leve ugaone kule spoljnjeg bedema pise "Zemun kalasi
cunudi"(Vojska grada Zemuna).Na praznom polju ispod basta,iznad kojih su kuce sa leve
strane tvrdjave Zemun,je duzi natpis koji objasnjava da su to kuce na "sremskoj
adi", izmedju Dunava i Save.
Ovako utvrdjen Zemun,kakav je prikazan na turskoj slici,u ciju vernost i autenticnost ne
treba sumnjat i , nastao je po svemu sudeci za vreme vladavine Matije Korvina,u drugoj
polovini XV veka kada je juzna granica Ugarske u celosti snazno utvrdjena.Podaci o tom
dobu su oskudni,a zahvaljujuci sacuvanoj slici na svili koja je Turcima sluzila pre svega
u vojne svrhe mozemo sa mnogo realnosti predstaviti izgled Zemuna na prelomu dva izuzetno
bitna perioda u istoriji grada.
Branko Najhold |