Misirski noz
U jednoj basti na Cukovcu,sa leve strane Ugrinovacke ulice,nekoliko
osnovaca je,igrajuci se,1961. godine iskopalo vise ljudskih kostiju,jedan veliki bronzani
novac Vespazijana i jedan predmet koga su,zajedno sa novcem predali svom nastavniku,a ovaj
ih odneo u zemunski Zavicajni muzej.
Za predmet od slonovace, visine 13 cm i precnika 3 cm pri dnu i 4 cm pri vrhu,na osnovu
crvenkasto tamne mrlje u donjem delu kasnije je utvrdjeno da predstavlja drsku noza ciji
gvozdeni deo nije sacuvan.Noz je nastao u armanskom periodu egipatske istorije,za vreme
kasne XVIII dinastije,izmedju 1377. i 1358. godine pre nase ere,a na njegovoj drsci
predstavljeni su faraon Ehnaton i njegov zet i naslednik Tutankamon.Cinjenica da je drska
noza nadjena na kostima navodi na realnu pretpostavku da se na tom mestu nalazio grob
poslednjeg sopstvenika noza,verovatno nekog rimskog legionara koji je boravio u Egiptu u
vreme imperatora Vespazijana ili Tita,u drugoj polovini I veka.Sam grob je zbog erozije
zemljista denudiran gotovo do svoje povrsine,tako da deci nije bilo tesko da ga otkopaju.

Crtez
scene izgravirane na drsci egipatskog noza nadjenoj u Zemunu |
U citavoj stvari zbunjuje
cinjenica da je posle smrti faraona Ehnatona,koji je inace uveo novi monoteisticki kult
Sunca (Aton) u egipatsku religiju,doslo do reakcije svestenika starih kultova i unistenja
svega sto ej bilo u vezi sa Ehnatonom i njegovom religijom-svi likovi faraona i njegovo
ime izbrisani su i unisteni,osim nekoliko malobrojnih statua i reljefa koji su,ko zna,na
koji nacin spaseni. Medju njima je i drska noza nadjena u Zemunu koja,posle toliko
vekova,svedoci da Ehnatonovo delo i spomen,uprkos svim nastojanjima svestenstva,nisu bili
u potpunosti unisteni.Istovremeno,to ovoj drsci noza daje mnogo siri i veci znacaj od
lokalnog,tako da ona predstavlja mozda i najznacajniji,a svakako najatraktivniji
arheoloski nalaz sa podrucja Zemuna.
Na zalost,taj nalaz nije vise u zemunskom Narodnom muzeju.Prilikom jednog od mnogobrojnih
menjanja inventara,u kojima je beogradska strana uvek prolazila bolje,drska egipatskog
noza je ustupljena Muzeju grada Beograda,gde se on i sada nalazi,ali nedostupna ocima
posetilaca,jer ovaj muzej nema jos uvek svoju stalnu postavku. |
Branko
Najhold |